Boje svetlosti (RGB) i štamparska mastila (CMYK)
Osnovne boje svetlosti su crvena, zelena i plava (RGB). Ekran i reflektori šalju svetlost, pa se boje sabiraju i postaju sve svetlije: crvena i zelena daju žutu, zelena i plava cijan, crvena i plava magentu, a sve tri zajedno belu. U štampi se koriste četiri mastila (CMYK): cijan, magenta, žuta i K, crna. Mastila, kao i tempere, upijaju deo svetlosti, pa mešavina tamni: cijan i žuta daju zelenu, magenta i žuta crvenu, a cijan i magenta plavu. Izdaleka oko spaja sitne tačkice mastila u mnogo tonova. Osnovne pigmentne (školske) boje i dalje su crvena, žuta i plava; zelena je osnovna samo za svetlost.
Boje i emocije
Boja ne služi samo da opiše predmet, već i da izrazi osećanje. Tamne, prigušene, često hladne boje najčešće deluju tužno i setno, jarke tople boje radosno i živo, oštri kontrasti napeto, a blagi svetli srodni tonovi spokojno. Reč „najčešće“ je važna: isti ton deluje drugačije pored drugih boja, u drugoj kulturi i kod različitih ljudi. Intenzitet (jarkost) govori koliko je boja čista ili prigušena, a valer koliko je svetla ili tamna. Jarka boja se prigušuje sivom ili malo komplementarne boje. Kada umetnik bira boju prema osećanju, a ne prema stvarnom izgledu, boja ima izražajnu ulogu, kao u ekspresionizmu. Jednobojna (monohromna) slika koristi tonove samo jedne boje.
Stilizacija, iluzija trodimenzionalnosti i op-art
Stilizacija je svođenje oblika na znak: složen oblik se pojednostavi, a zadrže se samo karakteristični delovi po kojima se prepoznaje. Postupci stilizacije su odbacivanje suvišnih detalja, svođenje na geometrijske figure, isticanje konture i preuveličavanje karakterističnog detalja, kao kljuna tukana. Stilizovani znaci najčešće imaju malo čistih boja na ravnim površinama. Ravan crtež ili slika nema stvarnu dubinu, ali senčenjem, preklapanjem i perspektivom stvara iluziju (privid) trodimenzionalnosti; skulptura, reljef i maketa su stvarno trodimenzionalni. Op-art (optička umetnost) geometrijskim oblicima i oštrim kontrastima navodi oko da vidi treperenje, ispupčenje ili udubljenje. Maurits Ešer je poznat po grafikama nemogućih građevina i optičkih iluzija.