Stvarnost i mašta
Uobrazilja je stara reč za maštu, fantaziju ili imaginaciju. Mašta ne stvara iz praznine: uzima oblike koje smo videli i menja ih. Menja veličinu (ogroman mrav), mesto (ribe na nebu), materijal (stolica od oblaka) ili spaja delove različitih bića, kao kentaur (čovek i konj), sfinga (lav i ljudska glava) i grifon (lav i orao). Podsticaji za maštu su snovi, bajke, mitovi i legende. Mit najčešće govori o bogovima i junacima starih naroda, bajka je izmišljena čudesna priča, a legenda (predanje) je vezana za stvarnu ličnost ili mesto, uz čudesne događaje. Mašta je potrebna u umetnosti, ali i u nauci i svakodnevnom rešavanju problema.
Nadrealizam i neobična ostvarenja
Nadrealizam je umetnički pravac koji je želeo da prikaže ono što je „iznad“ stvarnosti: snove i neobične spojeve poznatih predmeta. Rene Magrit je slikao predmete verno, ali u nemogućim odnosima, na primer jabuku toliko veliku da ispunjava celu sobu ili noćnu ulicu sa upaljenom lampom pod dnevnim nebom punim oblaka. Promena razmere i spajanje nespojivog česti su nadrealistički postupci. Mašta stvara i neobična ostvarenja van muzeja: ulične crteže kredom na pločniku koji sa jednog mesta deluju trodimenzionalno, podvodne skulpture na kojima vremenom rastu korali ili hotel koji se svake zime gradi od leda. Takva dela su često privremena i pamte se preko fotografija.
Ambijent i postavka izložbe
Ambijent čine uređen prostor (nameštaj, boje, teksture, svetlo), atmosfera koju on stvara i korisnici. Enterijer je unutrašnji prostor, a eksterijer spoljašnji. Uređenje utiče na raspoloženje i učenje: u svetlom, urednom prostoru lakše se usredsređujemo, a mnogo jarkih boja i detalja zamara. Dizajner zato prostor prilagođava ljudima, na primer deci u čekaonici bolnice. Postavka izložbe određuje koji radovi se izlažu, gde i kako. Slike se kače tako da im sredina bude u visini očiju posmatrača, za mališane niže. Uz svaki rad stoji legenda, kratak natpis sa autorom, nazivom i tehnikom. Radovi se štite od jakog sunca, figure se postavljaju da se mogu obići, a najvažniji rad često postaje dominanta postavke.