Proizvodne mašine i načini proizvodnje
Proizvodne mašine obrađuju materijal i izrađuju proizvode. Kada alat skida ili oblikuje materijal, kao kod struga, glodalice i bušilice, to su alatne mašine. Većina mašina ima pogonski deo, motor, prenosni deo, na primer zupčanike, i radni deo koji obavlja posao, kao svrdlo bušilice. U pojedinačnoj proizvodnji izrađuje se jedan ili nekoliko proizvoda, često po želji kupca, na primer odelo po meri ili deo za popravku stare mašine, i to na univerzalnim mašinama. U serijskoj proizvodnji istim postupkom nastaje mnogo jednakih proizvoda; jedan komad je jeftiniji, jer se troškovi mašina i pripreme dele na mnogo proizvoda, a kontrola čuva da delovi budu zamenljivi. Na pokretnoj traci svaki radnik ponavlja istu operaciju, što je brzo, ali jednolično. Kod automatizacije mašine rade same, a ljudi ih programiraju, nadziru i održavaju.
Pogonske mašine: hidraulični, pneumatski i toplotni motori
Pored elektromotora, motori se prema energiji dele na hidraulične, pneumatske i toplotne. Hidraulične pokreće voda, kao vodenu turbinu i vodeničko kolo, ili ulje pod pritiskom, kao cilindre bagera. Pneumatske pokreće vazduh pod pritiskom iz kompresora. Toplotni motori koriste toplotu sagorevanja goriva. Kod parne mašine i parne turbine gorivo sagoreva van motora, u kotlu, a para potiskuje klip ili okreće lopatice turbine. Benzinski i dizel motor su SUS motori, jer gorivo sagoreva u cilindru. Četvorotaktni ciklus je usisavanje, sabijanje, radni takt i izduvavanje; samo u radnom taktu gasovi potiskuju klip i motor daje rad, a pri sabijanju i u radnom taktu oba ventila su zatvorena. Kod benzinskog motora smešu pali svećica, a kod dizel motora gorivo se samo upali u jako sabijenom, vrelom vazduhu.
Roboti: vrste i konstrukcija
Robot je programabilna mašina koja sama obavlja zadatke. Za razliku od automata, koji uvek radi isto, robotu se može promeniti program, pa ista ruka danas zavaruje, a sutra pakuje. Industrijski roboti zavaruju, farbaju i pakuju u fabrikama, uslužni, kao robot usisivač i robot kosačica, pomažu u kući i bolnici, mobilni se kreću s mesta na mesto, kao rover, a humanoidni liče na čoveka. Konstrukciju robota čine mehanika, pogon i upravljanje. Mehaniku čine telo, zglobovi i hvataljka; više zglobova omogućava složenije pokrete. Pogon daju elektromotori, pneumatski cilindri za brze pokrete ili hidraulika za velike sile. Upravljanje čine kontroler, program i senzori, koji robotu usisivaču javljaju prepreku. Oko industrijskog robota postoji zaštitna ograda i taster za hitno zaustavljanje, a u njegov prostor ulazi se samo kada je isključen.