Istočna Evropa i Ruska Federacija — geografija za 7. razred

Gradivo za 7. razred

Istočnu Evropu skoro celu zauzima Istočnoevropska nizija, najveća nizija Evrope. Pored evropskog dela Rusije, ovde su Ukrajina, Belorusija i Moldavija. U 7. razredu učiš njihove prirodne i privredne odlike, a detaljnije Rusku Federaciju — po površini najveću državu sveta, koja se prostire i u Evropi i u Aziji.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo povezuješ reke sa vodama u koje se ulivaju i gradove sa rekama, ređaš prirodne zone od severa ka jugu i reljefne celine Rusije od zapada ka istoku, prepoznaješ klimu po podacima i računaš amplitudu i razliku u vremenu.

Učitavanje lokalnog napretka...

Nauči kroz epizode 13 kratkih epizoda · oko 10 min · pa onda kviz
Vežbaj Istočnu Evropu i Rusiju →

Zašto vežbati Istočnu Evropu i Rusiju na Spremku

U ovoj lekciji lako se pomešaju reke i vode u koje se ulivaju, prirodne zone i najveći, najduži i najdublji objekti: Volga, Kaspijsko jezero, Bajkal i Ladoško jezero. U kvizu povezuješ reke i gradove u tabelama, ređaš prirodne zone i reljefne celine, svrstavaš objekte u evropski ili azijski deo Rusije, prepoznaješ oštru i umerenu kontinentalnu klimu po podacima i računaš amplitudu, razmer i razliku u vremenu. Kviz prati gradivo 7. razreda, uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje, a besplatan je i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Reljef, klima i prirodne zone

Istočnu Evropu odlikuju prostrane ravnice i niska pobrđa, a planine su samo na obodima: Ural na istoku, Karpati na zapadu i Kavkaz na jugu. Ural je star, nizak i bogat rudama; pruža se od severa ka jugu i čini deo granice Evrope i Azije. Klima je kontinentalna, a idući ka istoku zime su sve hladnije i padavina je sve manje. Od severa ka jugu smenjuju se tundra, bez drveća, sa mahovinama i lišajevima, tajga, pojas četinarskih šuma, zatim mešovite šume i stepa — travnata ravnica sa vrlo plodnim zemljištem černozemom. Volga je najduža reka Evrope i uliva se u Kaspijsko jezero, po površini najveće jezero na svetu, a Dnjepar se uliva u Crno more. Ladoško jezero je najveće jezero koje se celo nalazi u Evropi; iz njega Neva otiče u Finski zaliv.

Ukrajina, Belorusija i Moldavija

Glavni grad Ukrajine je Kijev, na Dnjepru. Ukrajina na jugu izlazi na Crno more, a na zapadu ima Karpate; veliki deo zemlje pokriva černozem u ravnicama, pa se ističe gajenjem pšenice, kukuruza i suncokreta. Belorusija, sa glavnim gradom Minskom, ravničarska je zemlja bez izlaza na more, sa mnogo šuma, jezera i močvara. Moldavija, sa glavnim gradom Kišinjevom, leži između Rumunije i Ukrajine, nema izlaz na more i poznata je po vinogradarstvu i voćarstvu. Rusi, Ukrajinci i Belorusi govore srodnim istočnoslovenskim jezicima. Rusija, Ukrajina, Belorusija i Moldavija bile su republike SSSR-a, koji se raspao 1991; posle toga njihova privreda prelazila je sa planske na tržišnu, pa su mnoge zastarele fabrike zatvorene, a kasnije su se razvile nove delatnosti i usluge.

Ruska Federacija

Rusija je evroazijska država: Ural je deli na evropski i azijski deo. Veći deo teritorije je u Aziji, ali većina stanovnika živi u evropskom delu, gde je klima blaža, a zemljište plodnije. Obale joj zapljuskuju Severni ledeni i Tihi okean, a od zapada ka istoku pruža se preko toliko meridijana da ima mnogo časovnih zona. Glavni grad je Moskva, na reci Moskvi, sa Kremljom uz Crveni trg. Sankt Peterburg, na ušću Neve, osnovao je Petar Veliki 1703, a zbog velike geografske širine krajem juna ima bele noći. Najviši vrh Rusije, Elbrus, nalazi se na Kavkazu. Luka Murmansk, iza polarnika, ne zamrzava zahvaljujući Golfskoj struji. Rusija je višenacionalna država, u kojoj žive mnogi narodi sa svojim jezicima i običajima. Iz Rusije su naučnik Mendeljejev, kompozitor Čajkovski i pisci Tolstoj i Dostojevski, a SSSR je 1957. lansirao prvi veštački satelit, Sputnjik, i 1961. poslao Jurija Gagarina kao prvog čoveka u svemir.

Sibir i privreda

Sibir je prostrani azijski deo Rusije: odmah iza Urala je Zapadnosibirska nizija, a dalje na istoku Srednjosibirska visoravan. Velike reke Ob, Jenisej i Lena teku ka severu, u Severni ledeni okean, i u proleće plave, jer se led prvo otopi u gornjem toku, a ušća su još zaleđena; Amur se uliva u Tihi okean. Bajkal, tektonsko jezero u južnom Sibiru, najdublje je jezero na svetu, a poluostrvo Kamčatka poznato je po aktivnim vulkanima i gejzirima. Sibir ima oštru kontinentalnu klimu, sa veoma hladnim zimama i velikom godišnjom amplitudom temperature, a delom i večno zamrznuto tlo, pa je retko naseljen. Najvažnija oblast nafte i zemnog gasa je Zapadni Sibir, odakle se oni naftovodima i gasovodima prenose na velike udaljenosti. Ural je poznat po rudama i metalurgiji, tajga daje mnogo drveta, na černozemu juga gaje se pšenica i suncokret, a Transsibirska železnica povezuje Moskvu sa Vladivostokom na Tihom okeanu.

Ključni pojmovi

Černozem

Crno, vrlo plodno zemljište stepa, nastalo od trava koje su vekovima trunule.

Tajga

Pojas gustih četinarskih šuma (smrča, jela, bor, ariš) na severu Rusije i u Sibiru.

Permafrost

Večno zamrznuto tlo koje se leti otopi samo u tankom površinskom sloju; na njemu je teško graditi.

Bele noći

Letnje noći na velikoj geografskoj širini, kao u Sankt Peterburgu, kada nikada ne bude potpuno mrak.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Zašto se Rusija naziva evroazijskom državom?

Prostire se na dva kontinenta: zapadno od Urala je evropski, a istočno azijski deo. Veći deo teritorije je u Aziji, ali većina stanovnika i glavni grad Moskva su u evropskom delu.

Zašto sibirske reke u proleće plave?

Reke teku od juga ka severu. Led se prvo otopi u gornjem toku, na jugu, a donji tok i ušće na severu su još zaleđeni, pa se voda zaustavlja i izliva.

Zašto Rusija ima mnogo časovnih zona?

Časovne zone zavise od geografske dužine: 15° odgovara jednom času. Rusija se od zapada ka istoku pruža preko više od 150° geografske dužine, pa obuhvata mnogo zona.

Pokreni kviz →