Ornament i ornamentika
Ornament je ukrasna šara koja čini simetričnu celinu i može da stoji sama ili da se ponavlja u nizu. Ornamentika je skup ornamenata karakterističnih za jednu zajednicu, narod ili kulturu: jedna šara na ćilimu je ornament, a sve šare kojima su naši preci ukrašavali ćilime, nošnje i posuđe čine narodnu ornamentiku. Svaka zajednica razvija svoje motive, boje i raspored šara, pa se po ornamentici mogu razlikovati narodi i krajevi. Osnovna namena ornamenta je da ukrasi predmet, tkaninu ili građevinu, ali je narodni ornament na nošnji često pokazivao i kraj ili zajednicu kojoj vlasnik pripada. Ornament nije samo na tkanini: na fasadi manastira Kalenić isklesan je u kamenu, a u srednjovekovnim crkvama naslikane ukrasne trake uokviruju i razdvajaju prizore na freskama.
Motivi i raspored: geometrijski, biljni, životinjski
Po motivu ornamenti mogu biti geometrijski (krugovi, trouglovi, rombovi, cik-cak linije, meandar), biljni ili floralni (stilizovani listovi, cvetovi i vitice) i životinjski ili zoomorfni (uprošćeni likovi ptica, jelena, riba). Motivi su najčešće stilizovani, jer se uprošćen oblik lakše ponavlja i ostaje prepoznatljiv. Na pirotskom ćilimu i cvet i životinja izgledaju uglasto, jer se tkanjem ukrštenih niti najlakše dobijaju prave i kose linije. Po rasporedu ornament može biti samostalan, kao rozeta na sredini tavanice, u traci (bordura), kao niz cvetova duž ivice stolnjaka, ili po celoj površini, kao šara na tapetu. Ornament u traci nastaje kada se isti motiv ponavlja u nizu, u istim razmacima; taj pravilan ritam stvara red i povezuje šaru.
Simetrija i ose simetrije
Simetrija je pravilnost kod koje su dve polovine oblika kao odraz u ogledalu, a linija koja ih deli zove se osa simetrije. Osa može biti uspravna (vertikalna), vodoravna (horizontalna) ili dijagonalna. Neki oblici imaju više osa: kvadrat ima četiri, vodoravnu, uspravnu i dve dijagonalne, pravougaonik koji nije kvadrat dve, srce jednu, a pravilna snežna pahulja šest. Nepravilna mrlja nema nijednu. Simetrija se lako proverava presavijanjem papira: ako se polovine poklope, pregib je osa simetrije. Kada se papir presavije napola, iseče šara i razmota, dobija se simetričan ornament. Simetrija i pravilno ponavljanje daju ornamentu utisak reda, mira i ravnoteže, ali simetrija i ritam nisu isti pojam: jedno je odraz u ogledalu, a drugo ponavljanje motiva.