Orgulje: kralj instrumenata
Kod orgulja pritisak na dirku propušta vazduh u cevi (svirale) i one zazvuče, pa orgulje nemaju ni žice ni čekiće. Vazduh daje meh, koji danas pokreće električni motor. Što je cev duža, ton je dublji. Orguljaš svira rukama na manualima i nogama na pedalu, a registrima menja boju zvuka, pa orgulje mogu da zvuče kao flauta, truba ili ceo orkestar. Zbog veličine i bogatstva zvuka nazivaju se kraljem instrumenata. Dok je dirka pritisnuta, ton traje ravnomerno. Preteča orgulja, hidraulis, postojala je još u antici. Orgulje se nalaze u crkvama i koncertnim dvoranama. Johan Sebastijan Bah bio je čuven orguljaš, a njegova Tokata i fuga d-mol jedno je od najpoznatijih dela za orgulje.
Čembalo i klavir
Kod čembala pritisak na dirku podiže pero (trzalicu) koje trza žicu, pa je čembalo po načinu nastanka tona srodno lauti i harfi. Zvuk mu je zvonak, oštar i pomalo zveckav, a pero trza žicu gotovo uvek istom snagom, pa se jačina tona ne može menjati dodirom. Čembalo, koje se zove i klavsen, bilo je najomiljeniji instrument sa dirkama u baroku. Pronalazačem klavira smatra se Bartolomeo Kristofori, koji je radio u Italiji na prelazu iz 17. u 18. vek. Kod klavira čekić (batić) udara žicu: što je dodir jači, ton je glasniji, pa je instrument nazvan pianoforte, odnosno „tiho–glasno“. Ton posle udarca postepeno zamire, a desni pedal ga produžava i kada se dirke puste. Pianino ima uspravne žice, a koncertni klavir vodoravne.
Harmonika, čelesta i sintisajzer
Harmonika je nastala u 19. veku. Harmonikaš razvlači i sabija meh, a vazduh pokreće metalne jezičke koji trepere. Desnom rukom najčešće svira melodiju, a levom basove i akorde pratnje na dugmadima, dok jačinu tona menja pokretanjem meha. Harmonika se svira i u narodnoj i u umetničkoj muzici, pa se na času sluša i Mocartov „Turski marš“, napisan za klavir, u izvođenju na harmonici. Čelesta spolja liči na mali pianino, ali u njoj čekići udaraju metalne pločice, pa je srodna melodijskim udaraljkama. Najčešće se sreće u simfonijskom orkestru, a čuvena je po „Igri šećerne vile“ iz baleta „Krcko Oraščić“ Petra Iljiča Čajkovskog. Najmlađi instrument sa dirkama je sintisajzer iz 20. veka, koji zvuk stvara elektronskim putem.