Balkanske države bivše SFRJ — geografija za 7. razred

Gradivo za 7. razred

U ovoj lekciji upoznaješ Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Severnu Makedoniju — države koje su, kao i Srbija, nekada bile deo SFRJ. Učiš njihov položaj, glavne gradove, reljef, reke, jezera i more, kao i po čemu su poznate u privredi i turizmu.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo povezuješ države sa glavnim gradovima, svrstavaš reke po slivovima i jezera po postanku, ređaš primorske gradove duž obale i računaš razmer i pad temperature sa visinom.

Učitavanje lokalnog napretka...

Nauči kroz epizode 13 kratkih epizoda · oko 10 min · pa onda kviz
Vežbaj države bivše SFRJ →

Zašto vežbati države bivše SFRJ na Spremku

Ovde se lako pomešaju glavni gradovi, reke i slivovi, jezera i nacionalni parkovi pet država. U kvizu povezuješ države sa glavnim gradovima i gradove sa državama, svrstavaš reke u crnomorski, jadranski ili egejski sliv, razlikuješ tektonska i lednička jezera, ređaš primorske gradove od severozapada ka jugoistoku i računaš razmer i pad temperature sa visinom. Kviz prati gradivo 7. razreda, uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje, a besplatan je i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Balkansko poluostrvo, Dinaridi i kras

Balkansko poluostrvo dobilo je ime po Staroj planini, koju su Turci zvali Balkan; sa zapada ga zapljuskuju Jadransko i Jonsko more. Dinaridi se pružaju od severozapada ka jugoistoku, gotovo paralelno sa jadranskom obalom, i izgrađeni su pretežno od krečnjaka. Voda rastvara krečnjak, pa nastaje kraški reljef: vrtače, jame, pećine, ponornice i kraška polja; ime je dobio po visoravni Kras iznad Tršćanskog zaliva. Dinaridi kao zid zadržavaju uticaj toplog mora: na obali je sredozemna klima, sa toplim i suvim letima i blagim, kišovitim zimama, a iza planina umereno-kontinentalna i planinska. Na obali duvaju bura, hladan i suv vetar koji se spušta sa planina, i jugo, topao i vlažan vetar sa jugoistoka koji donosi kišu. Na Jadransko more izlaze Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, ova poslednja samo kratkom obalom kod Neuma; Srbija i Severna Makedonija nemaju izlaz na more.

Slovenija i Hrvatska

Glavni grad Slovenije je Ljubljana, na Ljubljanici. Najviši vrh je Triglav u Julijskim Alpima, u čijem je podnožju ledničko Bledsko jezero, a u krečnjaku je kraška Postojnska jama. Glavna luka je Koper. Slovenija je 2004. prva od država bivše SFRJ postala članica EU, a Hrvatska je primljena 2013. Glavni grad Hrvatske je Zagreb, na Savi. Teritorija Hrvatske je izdužena u obliku potkovice i deli se na Panonsku, Gorsku i Primorsku Hrvatsku. Slavonija je žitnica zemlje, Istra najveće poluostrvo, a obala je veoma razuđena, sa mnogo ostrva. Plitvička jezera čini niz jezera povezanih slapovima, a pregrade između njih nastaju taloženjem sedre; sedrene slapove gradi i reka Krka u Dalmaciji. Pod zaštitom UNESCO-a su stari grad Dubrovnik i Dioklecijanova palata u Splitu, a Rijeka je velika luka na Kvarneru.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora

Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo, na Miljacki; u blizini su skijališta Jahorina i Bjelašnica. Mostar leži na Neretvi, preko koje vodi Stari most; Neretva se kod Ploča, u Hrvatskoj, uliva u Jadran, a njenom dolinom u Hercegovinu prodire topao vazduh sa mora. Una, Vrbas i Bosna teku ka severu u Savu i pripadaju crnomorskom slivu, a Drina nastaje spajanjem Tare i Pive. Tuzla je poznata po kamenoj soli, a Zenica po proizvodnji čelika; sever zemlje, uz Savu, nizija je na obodu Panonske nizije. Glavni grad Crne Gore je Podgorica, na Morači, koja se uliva u Skadarsko jezero, a iz jezera Bojana otiče u Jadransko more. Skadarsko jezero Crna Gora deli sa Albanijom. Boka kotorska je duboko uvučen zaliv sa starim gradom Kotorom, Bar je glavna luka, povezana prugom sa Beogradom, a Zetska ravnica najvažnija poljoprivredna oblast. Nacionalni parkovi su Durmitor sa kanjonom Tare, Biogradska gora sa prašumom i Lovćen.

Severna Makedonija, Vardar i jezera

Glavni grad Severne Makedonije (to ime država nosi od 2019) je Skoplje, na Vardaru. Vardar teče ka jugoistoku i u Grčkoj se uliva u Egejsko more, pa zemlja najvećim delom pripada egejskom slivu. Dolinama Morave i Vardara vodi najkraći kopneni put od Podunavlja do Egejskog mora. Ohridsko jezero, koje Severna Makedonija deli sa Albanijom, tektonsko je, jedno od najstarijih i najdubljih u Evropi, sa endemskim vrstama kao što je ohridska pastrmka; grad Ohrid i jezero su pod zaštitom UNESCO-a. Prespansko jezero dele tri države — Severna Makedonija, Albanija i Grčka — a njegova voda podzemno, kroz krečnjak Galičice, dospeva do Ohridskog jezera. Dojransko jezero Severna Makedonija deli sa Grčkom. U Kočanskom polju tradicionalno se gaji pirinač. Sava, koja izvire u Sloveniji i teče kroz Zagreb i duž severa BiH, uliva se u Dunav u Beogradu.

Ključni pojmovi

Kraški reljef

Oblici nastali rastvaranjem krečnjaka: vrtače, jame, pećine, ponornice i kraška polja.

Bura

Hladan, suv i mahovit vetar koji se sa Dinarida spušta ka jadranskoj obali.

Sedra

Krečnjak koji voda taloži na mahovini i biljkama; od nje su pregrade između Plitvičkih jezera.

Tektonsko jezero

Jezero u potolini nastaloj spuštanjem dela Zemljine kore, kao Ohridsko, Prespansko i Dojransko.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Koje od ovih država izlaze na Jadransko more?

Slovenija, sa lukom Koper, Hrvatska, sa najdužom i najrazuđenijom obalom, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, samo kratkom obalom kod Neuma. Severna Makedonija, kao i Srbija, nema izlaz na more.

Kom slivu pripadaju Drina, Neretva i Vardar?

Drina se uliva u Savu, a Sava preko Dunava u Crno more, pa pripada crnomorskom slivu. Neretva se uliva u Jadransko more, a Vardar u Egejsko.

Zašto je klima na obali drugačija nego iza Dinarida?

Visoki Dinaridi se pružaju uz obalu i ne propuštaju topao i vlažan vazduh sa Jadrana u unutrašnjost. Zato je na obali sredozemna klima, a iza planina umereno-kontinentalna i planinska.

Pokreni kviz →