Oblik: vrste, svojstva, stilizacija i apstrakcija — likovna kultura za 5. razred

Gradivo za 5. razred

Zašto je figura na znaku za pešački prelaz samo nekoliko jednostavnih oblika, a ipak je svi odmah prepoznaju? Odgovor je u stilizaciji, jednom od načina na koji umetnik menja oblik. U 5. razredu oblik je velika tema: uči se razlika između dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih, pravilnih i nepravilnih oblika, koja svojstva oblik ima, zašto bez svetlosti ne vidimo oblik i kako od realnog oblika nastaju stilizovani, apstraktni i fantastični.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo razvrstavaš oblike, zamišljaš kako telo izgleda odozgo ili spreda i prepoznaješ postupak kojim je oblik promenjen. Kviz je samo tekst: oblici se opisuju rečima, a crtanje i vajanje ostaju na času.

Učitavanje lokalnog napretka...

Vežbaj oblik →

Zašto vežbati oblik na Spremku

Najčešće zamke u ovoj lekciji su stilizacija i apstrakcija, privid dubine na crtežu i izgled tela iz različitih uglova. U kvizu razvrstavaš oblike na 2D i 3D, pravilne i nepravilne, prirodne i one koje je napravio čovek, biraš kako valjak ili kupa izgledaju odozgo i spreda i za svaki opisan prikaz određuješ da li je realan, stilizovan, apstraktan ili fantastičan. Pitanja ne traže crtanje ni ocenu da li je oblik lep, nego razumevanje pojmova. Kviz prati gradivo likovne kulture za 5. razred, uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje na srpskom, a besplatan je i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

2D i 3D, pravilni i nepravilni oblici

Dvodimenzionalni (2D) oblici imaju samo dužinu i širinu, kao krug nacrtan na papiru, plakat ili fotografija. Trodimenzionalni (3D) oblici imaju i visinu (dubinu), zauzimaju prostor i mogu da se obiđu, kao skulptura, glinena vaza ili kartonska kutija. Kocka nacrtana na papiru samo deluje kao da ima dubinu; taj utisak je privid. Pravilni (geometrijski) oblici su krug, kvadrat i trougao, odnosno kocka, lopta, valjak i piramida. Nepravilni oblici su oblak, list hrasta ili kamenčić sa reke. U prirodi su savršeno pravilni oblici retki, ali pčelinje saće i snežna pahulja su im blizu. Složen oblik, poput mačke ili automobila, može se razložiti na jednostavne geometrijske oblike, pa se tako često i skicira.

Svojstva oblika, svetlost i ugao gledanja

Svojstva oblika su veličina, boja i tekstura. Veličinu opažamo u odnosu na druge oblike: ista lopta deluje velika pored klikera, a mala pored kamiona. Svetlost je uslov da oblik uopšte vidimo, a postepen prelaz od osvetljene strane ka strani u senci daje utisak da je oblik ispupčen i trodimenzionalan. Kada je predmet ispred jakog svetla, prepoznajemo ga po obrisu. Trodimenzionalni oblik iz svakog ugla izgleda drugačije: čaša u obliku valjka odozgo izgleda kao krug, a spreda kao pravougaonik; zato vajar obilazi skulpturu dok radi. Oblici mogu biti statični, kao kamen ili stolica, ili u kretanju. Aleksandar Kalder je pravio pokretne skulpture, mobile od žice i obojenog lima, koje pokreće strujanje vazduha.

Stilizovan, apstraktan i fantastičan oblik

Realan oblik prikazuje predmet onakav kakav jeste, kao akvarel zeca Albrehta Direra sa gotovo svakom dlakom. Stilizacija (stilizovanje) oblik pojednostavljuje, a zadržava njegove karakteristične delove, pa ostaje prepoznatljiv: drvo kao krug na pravougaoniku, sunce kao krug sa nekoliko zraka. Stilizovani su i oblici iz izrezanog obojenog papira Anrija Matisa i glatke, svedene skulpture Konstantina Brankušija. Apstraktan oblik nastaje oduzimanjem karakterističnih detalja, sve dok ne podseća ni na jedan predmet, a može biti i potpuno izmišljen. Fantastičan oblik nastaje dodavanjem neočekivanih detalja ili spajanjem delova različitih bića, kao riba sa ptičjim krilima ili sirena. Transformacija je postepeno pretvaranje jednog oblika u drugi, na primer lopte u jabuku.

Ključni pojmovi

Trodimenzionalni (3D) oblik

Oblik koji ima dužinu, širinu i visinu, zauzima prostor i može da se obiđe, kao skulptura.

Stilizacija (stilizovanje)

Pojednostavljivanje oblika uz zadržavanje karakterističnih delova, pa oblik ostaje prepoznatljiv.

Apstraktan oblik

Oblik nastao oduzimanjem detalja, koji ne mora da liči ni na jedan predmet iz stvarnosti.

Fantastičan oblik

Oblik nastao dodavanjem neočekivanih detalja ili spajanjem delova različitih bića.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Koja je razlika između stilizovanog i apstraktnog oblika?

Stilizovan oblik je pojednostavljen, ali zadržava karakteristične delove, pa se i dalje prepoznaje, kao figura na saobraćajnom znaku. Apstraktan oblik nastaje oduzimanjem detalja sve dok ne podseća ni na jedan predmet, ili je potpuno izmišljen.

Kako nastaje fantastičan oblik?

Dodavanjem neočekivanih detalja realnom obliku ili spajanjem delova različitih bića, kao konj sa krilima, sirena ili kuća na kokošijim nogama. Zato se fantastičan oblik najčešće i dalje prepoznaje, a apstraktan često ne.

Da li se u kvizu crta ili prepoznaju oblici sa slika?

Ne. Kviz je samo tekst i ne prikazuje slike. Oblici i radovi su opisani rečima, a ti ih razvrstavaš i prepoznaješ postupak kojim su nastali.

Pokreni kviz →