Lestvice, dur i mol i predznaci — muzička kultura za 5. razred

Gradivo za 5. razred

Svaka pesma koju pevaš iz notnog teksta zasnovana je na nekoj lestvici. U 5. razredu ponavlja se C-dur i uči se po čemu se dur razlikuje od mola, kako izgledaju prirodna i harmonska a-mol lestvica i šta rade predznaci povisilica i razrešilica.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo određuješ gde su polustepeni, povezuješ slovne nazive tonova sa solmizacijom, razlikuješ prirodni i harmonski a-mol i odlučuješ dokle važi koji predznak. Kviz je samo tekstualan, bez notne slike: pevanje lestvica ostaje na času.

Učitavanje lokalnog napretka...

Vežbaj lestvice, dur i mol →

Zašto vežbati lestvice na Spremku

Kod lestvica se najčešće greši u rasporedu polustepena, u razlici između prirodnog i harmonskog mola i u tome dokle važi predznak. U kvizu određuješ da li je razmak stepen ili polustepen, povezuješ opis sa lestvicom, razlikuješ predznak uz ključ od slučajnog i upisuješ broj stupnjeva, tonova ili polustepena. Kviz prati gradivo 5. razreda, uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje na srpskom, a besplatan je i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Lestvica, stupnjevi i C-dur

Lestvica je niz tonova poređanih po visini, uzlazno ili silazno, od osnovnog tona do njegovog ponavljanja. Tonovi lestvice su stupnjevi i obeležavaju se rimskim brojevima od I do VIII. I stupanj je tonika: po njoj lestvica dobija ime, a pesma se najčešće njome završava. Tonovi c, d, e, f, g, a, h pevaju se solmizacijom kao do, re, mi, fa, sol, la, si. U našoj terminologiji sedmi ton je h, a slovom b naziva se sniženi ton h. Najmanji razmak između dva tona je polustepen, a ceo stepen čine dva polustepena. U C-duru su polustepeni između mi i fa (III–IV) i između si i do (VII–VIII), a svi ostali razmaci su celi stepeni. C-dur nema nijedan predznak, pa se na klaviru svira samo na belim dirkama. Ima osam stupnjeva, ali sedam različitih tonova.

Dur i mol; prirodni i harmonski a-mol

Dur najčešće zvuči vedro i svetlo, a mol setnije i tamnije, ali na karakter utiču i tempo, ritam i dinamika, pa brza igra u molu može biti vrlo živa. Po građi se razlikuju po rasporedu stepena i polustepena: u duru su polustepeni između III i IV i VII i VIII stupnja, a u prirodnom molu između II i III i V i VI. Prirodna a-mol lestvica glasi a, h, c, d, e, f, g, a, odnosno la, si, do, re, mi, fa, sol, la. Ima iste tonove i iste predznake kao C-dur, samo počinje od njegovog VI stupnja, pa se zove paralelni mol C-dura. U harmonskom a-molu povišen je VII stupanj: g postaje gis. Tako je gis samo polustepen ispod tonike i melodija snažno teži ka njoj. Harmonski mol zato ima tri polustepena.

Predznaci: povisilica i razrešilica

Povisilica (#) povisuje ton za polustepen, a povišeni ton dobija nastavak -is: f postaje fis, g postaje gis. Razrešilica (♮) poništava dejstvo prethodnog predznaka i vraća ton na osnovnu visinu, pa gis ponovo postaje g. Snizilica snižava ton za polustepen i detaljnije se uči u 6. razredu. Predznak uz ključ piše se na početku svakog notnog reda i važi za sve tonove tog imena u celoj kompoziciji. Slučajni predznak piše se neposredno ispred note i važi do kraja tog takta, a taktna crta ga poništava. Pošto a-mol nema predznak uz ključ, povisilica za gis u harmonskom a-molu piše se kao slučajni predznak. Pentatonika, lestvica od pet tonova bez polustepena, na primer do, re, mi, sol, la, obnavlja se iz lekcije o starim civilizacijama.

Ključni pojmovi

Polustepen

Najmanji razmak između dva tona; u C-duru su polustepeni mi–fa i si–do.

Tonika

I stupanj lestvice, po kome lestvica dobija ime i kojim se pesma najčešće završava.

Harmonski mol

Mol lestvica sa povišenim VII stupnjem; u a-molu se umesto g peva gis.

Slučajni predznak

Predznak napisan neposredno ispred note, koji važi samo do kraja tog takta.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Koja je razlika između prirodnog i harmonskog a-mola?

Prirodni a-mol ima tonove a, h, c, d, e, f, g, bez ijednog povišenja. U harmonskom a-molu povišen je VII stupanj, pa se umesto g peva gis, koji je samo polustepen ispod tonike a.

Zašto se a-mol zove paralelni mol C-dura?

Prirodni a-mol ima iste tonove kao C-dur i, kao on, nijedan predznak. Razlika je u tome što počinje od tona a, VI stupnja C-dura, pa mu je i raspored polustepena drugačiji.

Dokle važi povisilica napisana ispred note?

Takav slučajni predznak važi do kraja takta u kome je napisan, pa se i kasniji ton istog imena u tom taktu peva povišeno. Na taktnoj crti predznak prestaje da važi.

Pokreni kviz →