Grupe i raspored simfonijskog orkestra
Simfonijski orkestar čine četiri osnovne grupe: gudači, drveni duvači, limeni duvači i udaraljke. Najbrojniji su gudači, violine, viole, violončela i kontrabasi, a violine se dele na prve i druge. Duvači se dele po načinu dobijanja tona, a ne po materijalu: flauta je drveni duvački instrument i kada je od metala. Truba, horna, trombon i tuba su limeni duvači, a timpani, iako se štimuju na određene tonove, pripadaju udaraljkama. U uobičajenom rasporedu gudači sede napred, u polukrugu oko dirigenta, iza njih u sredini drveni duvači, a pozadi limeni duvači i udaraljke, koji zvuče vrlo glasno. Sastav orkestra ustalio se u klasicizmu, a mnogi orkestri nose naziv filharmonija, kao Beogradska filharmonija.
Dirigent, partitura i koncertmajstor
Dirigent ne svira, nego vodi ceo orkestar. Pred sobom ima partituru, zapis svih deonica napisanih jedna ispod druge, tako da sve što zvuči istovremeno stoji u istoj uspravnoj liniji. Svaki svirač ima samo svoju deonicu. Koncertmajstor je prvi violinista: sedi za prvim pultom prvih violina, s leve strane dirigenta, predvodi gudače i svira sola violine. Kada se dirigent rukuje sa njim, zahvaljuje se celom orkestru. Pre koncerta orkestar se obično štimuje prema tonu a koji svira oboa. Kamerni orkestar je manji, najčešće gudački sastav, ponekad uz nekoliko duvača ili čembalo, pa se barokna dela, kao Vivaldijevi koncerti, često izvode upravo sa njim.
Narodni instrumenti, takt 7/8 i D-dur
Narodni instrumenti, pesme, igre i nošnja jednog kraja zajedno čine njegovu muzičku tradiciju, pa se upoznaju zajedno, od severa do juga Srbije. U Vojvodini su omiljeni tamburaški orkestri, sastavljeni od tambura različite veličine, a uz njih se pevaju i starogradske pesme, kao „Divan je kićeni Srem“. Gusle se vezuju za epsku pesmu, a svadbe i sabore na jugu prate zurle i tapan, veliki bubanj po kome se udara debelom palicom i tankim prutom. U narodnim pesmama i igrama Balkana česti su mešoviti taktovi, u kojima jedinice brojanja nisu jednake: takt 7/8 u pesmi „Ajde, Jano“ broji se 3+2+2. Lestvica D-dur ima dve povisilice, fis i cis, a vežba se i uz „Odu radosti“.