Drveni duvači: ivica i jezičak
Kod flaute nema jezička: svirač duva preko otvora, a mlaz vazduha se seče na oštroj ivici. Orkestarska flauta se drži poprečno, pa se zove i poprečna flauta. Pikolo je upola manja flauta i najviše zvuči od svih drvenih duvača. Kod ostalih drvenih duvača ton nastaje treperenjem jezička, tanke pločice od trske. Klarinet ima jednostruki jezičak i širok raspon tonova. Oboa ima dvostruki jezičak i prodoran, pomalo nazalan zvuk; njena veća, dublja srodnica je engleski rog, koji je zapravo drveni duvač. Fagot, takođe sa dvostrukim jezičkom, daje bas grupe, a kontrafagot je najdublji drveni duvač. Saksofon, koji je u 19. veku izumeo Adolf Saks, od metala je, ali ima jednostruki jezičak, pa spada u drvene. Visina tona menja se otvaranjem i zatvaranjem rupica prstima i klapnama.
Limeni duvači: usne u usniku
Kod svih limenih duvača ton nastaje kada usne svirača trepere u usniku, a zvuk izlazi kroz levak na kraju cevi. Truba ima najkraću cev i najviši, sjajan zvuk, pa joj se od davnina poveravaju fanfare i signali. Horna (rog) potiče od lovačkog roga; ima spiralno savijenu cev i levak okrenut unazad, u koji svirač drži ruku. Trombon nema ventile, već tonove menja izvlakačem, kliznom cevi u obliku slova U. Tuba ima najdužu cev i najdublji je limeni instrument. Truba, horna i tuba menjaju visinu tona ventilima: pritiskom na ventil vazduh prolazi kroz dodatni deo cevi, cev postaje duža, a ton dublji. Sordina, stavljena u levak, utišava zvuk i menja mu boju.
Duvači u delima, sastavima i narodnoj muzici
U simfonijskoj bajci za decu „Peća i vuk“ Sergeja Prokofjeva pticu predstavlja flauta, patku oboa, mačku klarinet, dedu fagot, a vuka horne; Peću predstavljaju gudači, a priču govori narator. Debisijev „Sirinks“ je kratko delo za flautu bez pratnje, a „Gabrijelovu obou“ za film „Misija“ napisao je Enio Morikone. U Ravelovom „Boleru“ melodiju prvo tiho svira flauta. Duvački kvintet čine flauta, oboa, klarinet, fagot i horna, a limeni kvintet dve trube, horna, trombon i tuba. Vojni i limeni orkestri sviraju na otvorenom i u hodu. U narodnoj muzici ton se kod frule, kavala i okarine dobija na ivici, kao kod flaute, a zurla ima dvostruki jezičak kao oboa. Trubačke orkestre okuplja Dragačevski sabor u Guči.