Od organizma do ćelije
Ćelija je najmanji deo tela koji je sam po sebi živ. Grupa sličnih ćelija koje zajedno obavljaju isti posao je tkivo, na primer sloj ćelija koji oblaže unutrašnjost creva. Organ, kao želudac, srce ili oko, ima svoj oblik i mesto u telu, obično je građen od više tkiva i obavlja određen posao. Više organa koji zajedno obavljaju jednu veću funkciju čini sistem organa, na primer bubrezi, mokraćovodi i mokraćna bešika. Svi sistemi zajedno čine organizam. Na svakom višem nivou nastaje celina koja može ono što delovi sami ne mogu. Ameba je jedna ćelija koja je ujedno ceo organizam, pa nema ni tkiva ni organe.
Gde su organi i šta rade
Mozak je u lobanji, a kičmena moždina u kanalu kičme. Srce i pluća su u grudnoj duplji, zaštićeni grudnim košem; srce je između dva plućna krila, većim delom levo od sredine. Dijafragma (prečaga), tanka mišićna pregrada, odvaja grudnu od trbušne duplje. Ispod nje su jetra, gore desno, i želudac, gore levo, a veliki deo trbuha zauzimaju vijuge tankog creva, koje kao okvir obavija debelo crevo. Bubrezi leže uz leđa, levo i desno od kičme, a mokraćna bešika je najniže, u karlici. Srce potiskuje krv, u plućima se razmenjuju gasovi, jetra stvara žuč, u tankom crevu se završava varenje, bubrezi stvaraju mokraću, a mozak prima obaveštenja od čula i usklađuje rad tela.
Sistemi organa sarađuju; građa životinja
Sistemi organa rade zajedno: kiseonik iz pluća i svareni sastojci iz tankog creva prelaze u krv, a transportni sistem (sistem organa za cirkulaciju) ih nosi do svake ćelije i odnosi otpadne supstance do bubrega. Isti sistem udžbenici ponekad zovu različito, pa su kosti i mišići „sistem organa za kretanje“ ili „skeletni i mišićni sistem“. Građa odgovara poslu: srce ima debeo mišićni zid, a dušnik čvrste prstenove koji ga drže otvorenim. Ribe, vodozemci, gmizavci, ptice i sisari su kičmenjaci, sa unutrašnjim skeletom i kičmom. Glista, puž, pauk i insekti su beskičmenjaci; kućica puža ili oklop raka nisu kičma.