Ishrana, disanje i izlučivanje — biologija za 5. razred

Gradivo za 5. razred

Svako živo biće mora da dobije hranu, da uzme kiseonik i da se oslobodi štetnih otpadnih proizvoda. U 5. razredu biologija poredi kako to rade biljke, životinje, gljive i čovek: ko sam stvara hranu, ko je uzima od drugih, kako se diše u vodi i na kopnu i šta sve spada u izlučivanje.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo razvrstavaš živa bića na autotrofe i heterotrofe i na biljojede, mesojede i svaštojede, povezuješ organe sa disanjem ili izlučivanjem i tumačiš oglede sa kvascem, svećom pod čašom i kesom na grani. Kviz je samo tekst: ogledi ostaju na času, a u kvizu se pitaju kroz cilj, uslov koji se menja i zaključak.

Učitavanje lokalnog napretka...

Vežbaj ishranu, disanje i izlučivanje →

Zašto vežbati ishranu, disanje i izlučivanje na Spremku

Najčešće greške u ovoj lekciji su „biljke dišu samo noću“, mešanje disanja i stvaranja hrane kod biljaka i ubrajanje nesvarenih ostataka hrane u izlučivanje. U kvizu razvrstavaš živa bića na autotrofe i heterotrofe, životinje na biljojede, mesojede i svaštojede, za svaku pojavu biraš da li je ishrana, disanje ili izlučivanje i predviđaš koliko će dugo goreti sveća pod većom ili manjom čašom. Kviz prati gradivo biologije za 5. razred, uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje na srpskom, a besplatan je i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Hrana: energija i sastojci za rast

Hrana daje telu energiju, za trčanje, rad srca i toplotu tela zimi, i gradivne sastojke za rast i zarastanje rana. Autotrofi sami stvaraju hranu. Zelena biljka u zelenim delovima, uz svetlost, od vode i ugljen-dioksida stvara šećer i ispušta kiseonik; to je fotosinteza. Vodu i mineralne soli uzima korenom iz zemljišta, ali zemlju ne „jede“. Šećer nastao u listovima prelazi i u koren mrkve ili krtolu krompira. Heterotrofi uzimaju gotovu hranu od drugih: srna je biljojed, štuka i sova mesojedi, a divlja svinja i čovek svaštojedi. Gljive, kao buđ na hlebu i vrganj, upijaju hranu iz podloge. Varenje usitnjava hranu na sastojke dovoljno sitne da uđu u ćelije, a počinje već žvakanjem.

Disanje: razmena gasova i sporo sagorevanje

Pri disanju organizam uzima kiseonik, a izbacuje ugljen-dioksid. Čovek, ptice i srna dišu plućima, šaran i rečni rak škrgama, kišna glista celom vlažnom kožom, a list razmenjuje gasove kroz sitne otvore. Biljke dišu stalno, i danju i noću, i to svi njihovi delovi, pa i koren i seme koje klija; hranu stvaraju samo na svetlosti. U ćelijama se hrana uz kiseonik polako razlaže i oslobađa se energija. To je ćelijsko disanje, koje se zove i sporo sagorevanje: kao pri gorenju sveće troši se kiseonik i nastaju ugljen-dioksid i voda, ali bez plamena. Zato je naše telo toplo i dok spavamo. Sveća pod čašom gasi se kada potroši kiseonik iz vazduha u čaši.

Izlučivanje i transpiracija

Izlučivanje je izbacivanje štetnih otpadnih proizvoda koji nastaju u ćelijama. Kod čoveka bubrezi iz krvi izdvajaju otpad koji se izbacuje mokraćom, koža izbacuje znoj, a ugljen-dioksid se izbacuje izdisanjem. Izbacivanje nesvarenih ostataka hrane iz creva nije izlučivanje, jer ti ostaci nisu nastali u ćelijama tela. Biljke ispuštaju vodu kroz listove u vazduh kao paru; to je transpiracija, koja je jača na suncu, toploti i vetru. Kada se na grančicu sa listovima navuče providna kesa, posle nekoliko sunčanih sati u njoj se skupe kapljice. Da bi se pokazalo da voda potiče baš od listova, istovremeno se kesa veže i oko grančice bez listova.

Ključni pojmovi

Autotrofi i heterotrofi

Autotrofi, kao zelene biljke, sami stvaraju hranu uz svetlost, a heterotrofi, kao životinje i gljive, uzimaju gotovu hranu od drugih bića ili njihovih ostataka.

Fotosinteza

Stvaranje šećera i kiseonika od vode i ugljen-dioksida u zelenim delovima biljke, uz svetlost.

Ćelijsko disanje (sporo sagorevanje)

Postepeno razlaganje hrane uz kiseonik u ćelijama, pri kome se oslobađa energija, a nastaju ugljen-dioksid i voda.

Transpiracija

Ispuštanje vode iz biljke u vazduh kroz listove, najjače na suncu i vetru.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Šta je fotosinteza?

Fotosinteza je proces u kome biljka u zelenim delovima, uz svetlost, od vode i ugljen-dioksida stvara šećer i ispušta kiseonik. U 5. razredu se uči rečima, bez hemijske jednačine.

Da li biljke dišu i noću?

Da. Biljke dišu stalno, i danju i noću: uzimaju kiseonik i izbacuju ugljen-dioksid. Na svetlosti istovremeno stvaraju i hranu, pa tada obično ispuštaju više kiseonika nego što ga troše.

Šta spada u izlučivanje?

Izbacivanje štetnih proizvoda nastalih u ćelijama: mokraća koju stvaraju bubrezi, znoj, ugljen-dioksid koji izdišemo i, kod biljaka, u školskom gradivu i transpiracija. Izbacivanje nesvarenih ostataka hrane nije izlučivanje.

Pokreni kviz →