Bespolno razmnožavanje
Kod bespolnog razmnožavanja nova jedinka nastaje od samo jednog roditelja, bez spajanja polnih ćelija, pa ima isti nasledni materijal kao roditelj. Bakterija se deli na dve nove ćelije: posle tri deobe od jedne bakterije nastane 8, a na hladnom se bakterije dele sporije. Kvasac se razmnožava pupljenjem, kada na ćeliji izraste nova ćelija. Buđ se širi sitnim delićima iz vazduha, najbrže na toplom i vlažnom hlebu. Mnoge biljke se razmnožavaju delovima tela: krompir krtolom sa okcima, lala i zumbul lukovicom, jagoda vrežama, a muškatla pelcerom, odsečenom grančicom koja pusti koren. Prednost je što se broj jedinki brzo poveća bez drugog roditelja i što sorta ostaje ista.
Polno razmnožavanje i cvet, seme i plod
Kod polnog razmnožavanja učestvuju dva roditelja. Svaki daje po jednu polnu ćeliju, a njihovo spajanje zove se oplođenje. Jajne ćelije nastaju u jajnicima, a spermatozoidi u testisima. Iz oplođene jajne ćelije razvija se nova jedinka; iz kokošijeg jajeta pile se izleže samo ako je jajna ćelija bila oplođena. Kod cvetnica je cvet organ za razmnožavanje, a posle oplođenja nastaju seme i plod: mahuna pasulja je plod, a zrno u njoj seme. U semenu su klica i hrana za njen prvi rast. Potomci istih roditelja se međusobno razlikuju, pa kada se uslovi promene, neki ih bolje podnose. Ista biljka može da se razmnožava na oba načina: krompir daje i semena i krtole.
Rast i razviće
Rast je povećanje veličine i mase tela, a razviće promena građe i oblika tela tokom života. Jednoćelijski organizam raste tako što mu se ćelija poveća, a višećelijski i povećanjem broja ćelija; za rast su potrebni hrana, voda i kiseonik. Iz punoglavca se razvije žaba, a iz gusenice leptir, dok pile odmah po građi liči na odraslu kokošku. Klijanje je početak razvića nove biljke iz semena. Čovek prolazi kroz detinjstvo, pubertet, odraslo doba i starost; u visinu raste do mladosti, a najbrže u prvoj godini života. Dužina života razlikuje se od vrste do vrste i zavisi i od uslova života. Na listu razlikujemo lisnu dršku i lisnu ploču, lice i naličje, a stablo može biti zeljasto ili drvenasto.