Draž i reakcija
Nadražljivost je osobina živih bića da osete promene u okolini i u svom telu i da odgovore na njih. Promena koju organizam oseti je draž, a njegov odgovor je reakcija. Draži su zvuk, svetlost, dodir, miris i toplota, ali i glad i žeđ, koje dolaze iz unutrašnjosti tela. Čovek draži prima čulima: oko vidi bljesak munje, uho čuje grmljavinu, nos oseća miris dima, a koža ubod komarca i toplotu vode. Pas kost pronalazi mirisom, zmija račvastim jezikom skuplja mirise iz vazduha, a leptir ukus hrane oseća dlačicama na nogama. Nadražljivost pomaže živim bićima da nađu hranu i izbegnu opasnost: miš oseti miris mačke i pobegne u rupu.
Kako biljke reaguju i pokreću se
Biljke se ne kreću s mesta, ali osećaju draži i pokreću delove tela. Stabljika i listovi okreću se ka svetlosti, pa listovi dobiju više svetla za stvaranje hrane. Koren raste naniže, jer reaguje na Zemljinu težu, i tako dolazi do vode u zemlji, a stabljika biljke položene na bok u mraku savije se naviše. Većina pokreta biljaka je spora i vidi se tek posle više sati ili dana. Brzi su pokreti stidljive mimoze, čiji se listići na dodir sklope, a posle nekoliko minuta rašire, i muholovke, čiji se list zatvori kada insekt dva puta dodirne dlačice. Biljke nemaju mišiće: kod mimoze se menja količina vode u ćelijama na dnu listića. Muholovka je zelena i sama stvara hranu, a uhvaćene insekte vari.
Kretanje životinja
Kretanje znači da životinja celim telom menja mesto: srna hoda i trči, lasta leti, šaran pliva, a puž i kišna glista puze. Kada pas maše repom dok sedi ili kada srce kuca, to je pokret dela tela, a ne kretanje. Svako kretanje pokreću mišići koji troše energiju; kod čoveka mišići pokreću kosti. Kišna glista naizmenično izdužuje i skraćuje delove tela, a sitne čekinje zapinju za podlogu, pa lakše puzi po hrapavom papiru nego po glatkom staklu. Puž puzi na mišićnom stopalu po sluzi, a belouška vijuga telom. Ponašanje je često reakcija na uslove: gušter se u sveže jutro greje na suncu, lavovi u podne leže u hladu, a čovek na hladnoći drhti.