Stanište, populacija, životna zajednica i ekosistem — biologija za 6. razred

Gradivo za 6. razred

Vetruška i kukuvija love miševe na istoj livadi, a ipak se retko sreću: jedna lovi danju, druga noću. U 6. razredu ekologija dobija prave pojmove: stanište, populacija, životna zajednica (biocenoza), ekosistem i ekološka niša, odnosi među jedinkama i vrstama, lanci ishrane sa proizvođačima, potrošačima i razlagačima i raspored biljaka i životinja po spratovima šume.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo za svaki opis biraš pravi pojam, određuješ ulogu organizma u lancu ishrane, predviđaš šta se dešava kada nestane jedna karika i tumačiš ogled sa razlaganjem lišća. Kviz je samo tekst: lanci ishrane i šume opisani su rečima, a terenski rad ostaje na času.

Učitavanje lokalnog napretka...

Vežbaj populaciju i ekosistem →

Zašto vežbati ekosistem na Spremku

U ovoj lekciji se pojmovi lako zamene: populacija i životna zajednica, biocenoza i ekosistem, stanište i niša. U kvizu za svaki opis biraš pravi pojam, određuješ da li se odnos odvija unutar populacije ili između vrsta, ređaš organizme u lanac i određuješ potrošače po redu, predviđaš šta se dešava sa algama i dafnijama kada nestanu štuke i smeštaš biljke šume u spratove. Kviz prati gradivo biologije za 6. razred, uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje na srpskom, a besplatan je i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Od populacije do ekosistema

Stanište je prostor sa svim uslovima u kojima vrsta živi, na primer trščak u kome se gnezdi trstenjak. Populaciju čine jedinke iste vrste koje u isto vreme žive na istom prostoru i mogu međusobno da se razmnožavaju; sve ribe jednog jezera nisu jedna populacija, jer su to različite vrste. Populacije svih vrsta jednog staništa zajedno čine životnu zajednicu (biocenozu). Ekosistem čine životna zajednica i njeno stanište zajedno sa njihovim odnosima, pa obuhvata i vodu, zemljište, svetlost i toplotu. Živa bića menjaju i neživi deo ekosistema: razloženo lišće čini zemljište plodnijim. Ekološka niša je „zanimanje“ vrste: čime se hrani, gde i kada je aktivna i kakvu ulogu ima. Stanište je „adresa“, a niša način života.

Odnosi u populaciji i između vrsta

Unutar populacije jedinke iste vrste sarađuju, kao vukovi jednog čopora ili pčele jedne košnice, brinu o potomstvu, kao lastavice koje hrane ptiće, i takmiče se za hranu, svetlost, prostor i partnera, kao mladice bora u gustom zasadu ili mužjaci jelena u jesen. Između različitih vrsta postoje odnosi grabljivca i plena (ris i srna), parazita i domaćina (krpelj i srna), takmičenja za istu hranu (lisica i sova koje love miševe) i odnosi u kojima obe vrste imaju korist, kao bumbar i detelina koju oprašuje. Broj grabljivaca i broj plena utiču jedan na drugi. Vrste sa gotovo istom nišom jako se takmiče, pa jedna obično potisne drugu.

Lanci ishrane i spratovnost

Lanac ishrane počinje proizvođačem, koji sam stvara hranu fotosintezom: biljkom, algom ili cijanobakterijom (modrozelenom bakterijom). Slede potrošači prvog, drugog i trećeg reda, na primer list hrasta → gusenica → senica → kobac; strelica pokazuje od onoga koji je pojeden ka onome koji ga jede. Jedna životinja može biti u više lanaca: lisica koja jede kupine je potrošač prvog reda, a kada jede zeca, drugog. Razlagači, mnoge bakterije i gljive, razgrađuju uginule ostatke i vraćaju mineralne materije u zemljište. Promena jedne karike menja i susedne. U listopadnoj šumi biljke su raspoređene u spratove: drveće, žbunje, zeljaste biljke i mahovine, a po spratovima žive i životinje.

Ključni pojmovi

Populacija

Jedinke iste vrste koje u isto vreme žive na istom prostoru i mogu međusobno da se razmnožavaju.

Životna zajednica (biocenoza)

Populacije svih vrsta jednog staništa zajedno, bez nežive sredine.

Ekološka niša

Način života vrste: čime se hrani, gde i kada je aktivna i kakvu ulogu ima u zajednici.

Spratovnost

Raspored biljaka u šumi u slojeve jedan iznad drugog, od krošnji drveća do mahovina na tlu.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Koja je razlika između populacije, biocenoze i ekosistema?

Populacija je jedna vrsta na jednom prostoru, na primer sve krastače jedne bare. Biocenoza (životna zajednica) su sve populacije tog staništa zajedno. Ekosistem je biocenoza zajedno sa staništem, dakle i sa vodom, dnom, svetlošću i toplotom.

Šta su proizvođači, potrošači i razlagači?

Proizvođači sami stvaraju hranu fotosintezom, kao biljke i alge. Potrošači jedu druge organizme. Razlagači, mnoge bakterije i gljive, razgrađuju uginule ostatke i vraćaju mineralne materije u zemljište.

Da li kviz traži računanje brojnosti populacije?

Ne. U 6. razredu se uče pojmovi i odnosi, a brojnost i gustina populacije računaju se tek u 7. razredu.

Pokreni kviz →