Adolescencija, zdravi stilovi života i narkomanija — biologija za 7. razred

Gradivo za 7. razred

U adolescenciji se ne menja samo telo: menjaju se i osećanja, način razmišljanja i odnosi sa roditeljima i vršnjacima. U ovoj lekciji 7. razreda upoznaješ te promene, navike koje čuvaju zdravlje, kao što su dovoljno sna i redovno kretanje, i to šta su psihoaktivne supstance, kako nastaje zavisnost i kome se obratiti za pomoć.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo razvrstavaš promene na telesne, emocionalne i društvene, razlikuješ fizičku i psihičku zavisnost i zavisnost od supstance i od ponašanja, prepoznaješ šta pokazuje bolju kondiciju i za svaku situaciju biraš najbolji postupak. Kviz je samo tekst, bez naziva i opisa pojedinih droga, a ogled sa trčanjem pita se kroz kontrolnu grupu i zaključak.

Učitavanje lokalnog napretka...

Vežbaj adolescenciju i zdravlje →

Zašto vežbati adolescenciju i zavisnost na Spremku

Kviz je napravljen oko stvarnih situacija: pritiska vršnjaka, telefona noću, druga koji se poverio i promena ponašanja koje primećuje porodica. Za svaku promenu biraš da li je telesna, emocionalna ili društvena, za svaki opis da li je reč o fizičkoj ili psihičkoj zavisnosti, za svaku posledicu narkomanije koga najviše pogađa, a za svaku situaciju da li je dovoljan razgovor sa odraslom osobom od poverenja ili odmah treba zvati 194. Pitanja o supstancama su samo o dejstvu na zdravlje, znacima zavisnosti i pomoći, bez naziva droga i načina upotrebe. Kviz prati gradivo biologije za 7. razred, uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje na srpskom, a besplatan je i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Promene u adolescenciji

Adolescencija je prelaz iz detinjstva u odraslo doba. Širi je pojam od puberteta, jer pored tela sazrevaju i osećanja, mišljenje i odnosi sa drugima, i kod devojčica i kod dečaka. Telesne promene su nagao rast u visinu, rast dlaka ispod pazuha i jače znojenje. Emocionalne su česte promene raspoloženja i osećanja stida i nesigurnosti, a društvene veća želja za samostalnošću i privatnošću i sve veća važnost vršnjaka. Sve to je uobičajeno i nije znak bolesti. Ljudi se prirodno razlikuju po izgledu, jer imaju različit nasledni materijal i žive u različitim uslovima. Pritisak vršnjaka, kao rečenica „svi su to već probali“, ne čini nešto bezbednim, a „ne“ je pravo svakoga. Ako tuga traje nedeljama, osoba slabo jede i ne izlazi iz kuće, treba razgovarati sa roditeljem, školskim psihologom ili lekarom.

Zdrav stil života: san, kretanje i ekrani

Zdrav stil života čine svakodnevne navike: dovoljno sna, kretanje, raznovrsna hrana i odmor. Tinejdžerima je obično potrebno više sna nego odraslima. Tokom sna mozak učvršćuje naučeno, a neispavana osoba sporije reaguje, pa lakše doživi nezgodu i na biciklu. San vikendom ne nadoknađuje sve neprospavane noći, a svetlo ekrana pred spavanje odlaže uspavljivanje. Kondicija je sposobnost tela da duže izdrži napor. Stiče se postepeno, redovnom aktivnošću više puta nedeljno i uz odmor između treninga, a ne jednim napornim treningom. Redovno vežbanje jača srčani mišić, pluća i kosti. Zagrevanje priprema mišiće i zglobove za napor, a posle napora telu trebaju odmor i voda. Zavisnost može da nastane i od ponašanja, na primer od telefona, društvenih mreža ili igrica, kada osoba ne može da se zaustavi i zapostavlja obaveze i drugove.

Psihoaktivne supstance i narkomanija

Psihoaktivne supstance menjaju rad mozga, raspoloženje i ponašanje; među njima su droge, ali i alkohol i nikotin. Narkomanija je bolest zavisnosti od droga. Kod psihičke zavisnosti osoba stalno misli na supstancu i oseća snažnu potrebu za njom, a kod fizičke bez supstance nastaju telesne tegobe, kao drhtanje, znojenje i mučnina. Mozak u adolescenciji se još razvija, pa se lakše navikava na supstancu, a već jedno uzimanje nepoznate tablete ili napitka može da izazove trovanje. Narkomanija šteti zdravlju, porodici i školovanju, a više promena zajedno, kao napuštanje drugova i hobija, laganje, nestajanje novca i pad uspeha, može da ukazuje na problem. Pomaže miran razgovor sa roditeljem, školskim psihologom ili lekarom, a reći odrasloj osobi znači brinuti o drugu. Ako osoba ne reaguje i jedva diše, odmah se zove 194.

Ključni pojmovi

Adolescencija

Prelaz iz detinjstva u odraslo doba, sa telesnim, emocionalnim i društvenim promenama.

Kondicija

Sposobnost tela da duže izdrži fizički napor; stiče se postepeno, redovnim vežbanjem.

Psihoaktivne supstance

Supstance koje menjaju rad mozga, raspoloženje i ponašanje i mogu da izazovu zavisnost, kao droge, alkohol i nikotin.

Fizička i psihička zavisnost

Kod fizičke zavisnosti bez supstance nastaju telesne tegobe, a kod psihičke osoba oseća snažnu potrebu za supstancom.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Koja je razlika između puberteta i adolescencije?

Pubertet se odnosi pre svega na telesne promene odrastanja. Adolescencija je širi pojam: pored tela sazrevaju i osećanja, način razmišljanja i odnosi sa drugima.

Šta je razlika između fizičke i psihičke zavisnosti?

Kod fizičke zavisnosti telo se naviklo na supstancu, pa bez nje nastaju telesne tegobe, kao drhtanje, znojenje i mučnina. Kod psihičke osoba stalno misli na supstancu i oseća da bez nje ne može da se smiri. Ista supstanca može da izazove obe.

Kome se obratiti ako drug ima problem sa drogom?

Roditelju, razrednom starešini, školskom psihologu ili lekaru. Zavisnost je bolest koja se leči uz stručnu pomoć i podršku porodice, a ako osoba ne reaguje i jedva diše, odmah se zove Hitna pomoć na 194.

Pokreni kviz →