Žlezde i hormoni
Endokrine žlezde nemaju izvodne kanale, nego hormone luče direktno u krv; pljuvačne i znojne žlezde nisu endokrine. Hormon krv raznosi po telu, ali on deluje samo na ciljne ćelije koje imaju receptore za njega, i to već u veoma malim količinama. Hipofiza luči hormon rasta i hormone koji podstiču rad drugih žlezda. Štitna žlezda u vratu luči tiroksin, koji ubrzava metabolizam, a za njegovo stvaranje potreban je jod; zato se kuhinjska so obogaćuje jodom, a nedostatak joda može dovesti do gušavosti. Nadbubrežne žlezde luče adrenalin, koji u strahu i naporu ubrzava rad srca i disanje. Gušterača luči insulin, posle kog ćelije uzimaju šećer iz krvi. Jajnici i testisi luče polne hormone.
Homeostaza, povratna sprega i termoregulacija
Homeostaza je održavanje približno stalnih uslova u telu; vrednosti se stalno malo menjaju, ali ostaju u uskim granicama. To omogućava negativna povratna sprega: odgovor smanjuje promenu koja ga je izazvala, kao termostat koji gasi grejanje. Kada u krvi poraste količina tiroksina, hipofiza smanji podsticaj štitnoj žlezdi; kada ima viška vode, bubrezi izlučuju više mokraće. Nervna regulacija je brza i kratko traje, humoralna sporija i traje duže, a rade zajedno. Pri pregrevanju telo se hladi znojenjem i širenjem krvnih sudova kože, a na hladnoći se krvni sudovi kože sužavaju i mišići drhte. Endotermi, većina ptica i sisara, toplotu stvaraju u svom telu, a ektotermi, kao gušter i žaba, temperaturu tela uglavnom dobijaju iz sredine i regulišu je ponašanjem.
Biljni hormoni i odgovori biljaka na draži
Biljke nemaju nervni sistem ni mišiće, pa na draži odgovaraju sporije, najčešće promenom rasta kojom upravljaju biljni hormoni. Auksin se nagomilava na zasenčenoj strani stabljike, ćelije se tamo više izdužuju i stabljika se savija ka svetlosti; auksin podstiče i stvaranje korenova na reznicama. Etilen je biljni hormon u obliku gasa koji oslobađaju zreli plodovi i koji ubrzava sazrevanje; zato se skladišta jabuka hlade i provetravaju. Koren raste u smeru sile teže, a stabljika suprotno, kako god da je seme okrenuto, a vitica graška obavija se oko kolca jer reaguje na dodir. Po vrelom i suvom danu biljka delimično zatvara stome i čuva vodu, što je homeostaza i kod biljaka.