Država: elementi, položaj, veličina i granice — geografija za 6. razred

Gradivo za 6. razred

Svaka država ima teritoriju, stanovništvo i suverenu vlast. Države se, međutim, veoma razlikuju po položaju, veličini, obliku teritorije, granicama i načinu vladavine. U 6. razredu učiš kako se ove razlike opisuju i šta one znače za život i razvoj države.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo prepoznaješ vrste geografskog položaja, razlikuješ enklavu i eksklavu, prirodne i veštačke granice i funkcije granice, povezuješ glavne gradove sa tipom i računaš raspon geografske širine i odnos površina.

Učitavanje lokalnog napretka...

Nauči kroz epizode 12 kratkih epizoda · oko 9 min · pa onda kviz
Vežbaj državu →

Zašto vežbati državu na Spremku

U ovoj lekciji pojmovi liče jedan na drugi: pet vrsta položaja, enklava i eksklava, četiri funkcije granice, dva tipa glavnih gradova i oblici vladavine. U kvizu ih razlikuješ na kratkim opisima i primerima, razvrstavaš granice i države u tabele i računaš raspon geografske širine, vremensku razliku i odnos površina. Kviz prati gradivo 6. razreda, uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje, a besplatan je i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Šta je država i gde su nastale prve države

Država ima tri osnovna elementa: teritoriju, stanovništvo i suverenu vlast. Suverenitet znači najvišu vlast nezavisnu od drugih država; oblast kojom upravlja druga država, kao nekadašnje kolonije, nije nezavisna država. Teritoriju čine kopno sa unutrašnjim vodama, kod primorskih država i teritorijalno more, kao i vazdušni prostor i podzemlje; otvoreno more ne pripada nijednoj državi. Prve države nastale su pre više hiljada godina u dolinama velikih reka Starog istoka — Nila, Tigra i Eufrata, a zatim Inda i Huanghoa. Plodno tlo hranilo je mnogo ljudi, a navodnjavanje je zahtevalo organizovan rad, pa se razvila vlast. Stari Egipat jedna je od najstarijih država sveta.

Geografski položaj države

Matematičko-geografski položaj određuje se geografskom širinom i dužinom; Srbija, na primer, leži severno od ekvatora i istočno od Griničkog meridijana, pa je na severnoj i istočnoj polulopti. Fizičko-geografski položaj opisuje državu prema prirodnim objektima — moru, planinama, rekama, poluostrvima. Saobraćajno-geografski položaj zavisi od važnih puteva, plovnih reka i kanala: kroz Panamu prolazi Panamski kanal, a kroz Srbiju put dolinom Morave i Vardara ka Solunu i Egejskom moru. Ekonomsko-geografski položaj pokazuje blizinu tržišta, sirovina i razvijenih oblasti, a društveno-geografski (političko-geografski) odnos prema susedima i međunarodnim savezima.

Veličina i oblik teritorije

Najveća država sveta po površini je Rusija, koja se prostire u Evropi i Aziji; gigantske države su i Kanada, Kina i Brazil. Najmanja država je Vatikan, u Rimu. Države veoma male površine zovu se mikrodržave: Vatikan, Monako (na obali Sredozemnog mora), San Marino, Lihtenštajn i Andora (u Pirinejima, između Francuske i Španije); mnoge žive od turizma, finansija i usluga. Kompaktna teritorija je zbijena, oblika bliskog krugu, kao kod Poljske, pa su svi krajevi blizu središta. Čile je veoma izdužen, a Indonezija rascepkana na hiljade ostrva. Enklava je teritorija okružena samo jednom drugom državom — Vatikan i San Marino u Italiji, Lesoto u Južnoafričkoj Republici. Eksklava je deo države odvojen od matice tuđom teritorijom, kao Kalinjingradska oblast Rusije. Države mogu biti ostrvske (Japan, Island, Madagaskar) ili bez izlaza na more (Srbija, Austrija, Mađarska, Švajcarska).

Granice, glavni grad i oblik vladavine

Državna granica odvaja teritorije dveju država i deli i vazdušni prostor i podzemlje. Prirodne granice prate reke, planinske grebene i jezera: Pirineji između Francuske i Španije, Dunav u Đerdapu između Srbije i Rumunije, Ohridsko jezero između Severne Makedonije i Albanije. Veštačke (geometrijske) granice idu pravim linijama, kao 49. paralela između SAD i Kanade ili granice u Africi koje su povukle kolonijalne sile. Granica može imati barijernu, filtrirajuću, kontaktnu ili integracionu funkciju, a ista granica vremenom može da promeni funkciju. Glavni grad je sedište vlasti: evropski tip razvijao se vekovima (Pariz, Beč, Beograd), a američki tip je planski izgrađen (Vašington, Kanbera, Brazilija) i često nije najveći grad. U monarhiji vladar vlast nasleđuje (apsolutna ili ustavna monarhija), a u republici se šef države bira na određeno vreme.

Ključni pojmovi

Suverenitet

Najviša vlast države, nezavisna od drugih država; uz teritoriju i stanovništvo jedan je od tri elementa države.

Enklava i eksklava

Enklava je okružena samo jednom drugom državom (Lesoto), a eksklava je deo države odvojen od matice (Kalinjingradska oblast).

Filtrirajuća funkcija granice

Granica propušta ljude i robu, ali uz proveru carine i policije.

Glavni grad američkog tipa

Planski izgrađeno sedište vlasti koje često nije najveći grad države, kao Vašington, Kanbera i Brazilija.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Koja je razlika između enklave i eksklave?

Kod enklave je važno da je teritorija sa svih strana okružena samo jednom drugom državom, kao San Marino u Italiji. Kod eksklave je važno da je deo države odvojen od svoje matice teritorijom druge države, kao Kalinjingradska oblast Rusije.

Koje vrste geografskog položaja države postoje?

Matematičko-geografski (geografska širina i dužina), fizičko-geografski (more, planine, reke), saobraćajno-geografski (važni putevi i kanali), ekonomsko-geografski (blizina tržišta i sirovina) i društveno-geografski ili političko-geografski (susedi i savezi).

Zašto je glavni grad Brazila premešten u unutrašnjost?

Stanovništvo i privreda bili su skupljeni uz obalu, a unutrašnjost je bila slabo razvijena. Planski izgrađena Brazilija postala je glavni grad 1960, umesto Rio de Žaneira, da bi se podstakao razvoj unutrašnjosti.

Pokreni kviz →