Linijska, ciklična i razgranata struktura; greške u programu — informatika za 5. razred

Gradivo za 5. razred

Lik koji tri puta skoči, igrica koja otključa nivo tek kad imaš dovoljno poena, kviz koji kaže „Tačno!“ ili „Pokušaj ponovo“ — iza svega toga su tri programske strukture: koraci redom, ponavljanje i grananje. U 5. razredu informatika uči kako da ih prepoznaš u programu od blokova, kako da napišeš dobar uslov i kako da nađeš i ispraviš grešku kada program ne radi ono što treba.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo čitaš kratke programe opisane rečima, blok po blok, i određuješ šta lik kaže, koliko puta se ponavljanje izvrši i da li je uslov tačan, pronalaziš blok na pogrešnom mestu i biraš unose kojima se program najbolje testira. Programe slažeš u vizuelnom okruženju na času, npr. u Scratch-u; kviz vežba da ih čitaš i predviđaš rezultat.

Učitavanje lokalnog napretka...

Vežbaj strukture i greške →

Zašto vežbati strukture i greške na Spremku

Ovde se lako pomešaju „ponovi N puta“ i „ponavljaj dok je …“, „i“ i „ili“, veće i veće ili jednako, blok unutar i ispod ponavljanja. U kvizu pratiš programe opisane rečima, nezavisno od okruženja, i određuješ šta lik kaže, koliko puta se petlja izvrši, koji test otkriva grešku i koji blok treba premestiti. Kviz prati gradivo informatike za 5. razred, uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje na srpskom, a besplatan je i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Tri programske strukture

U linijskoj strukturi (sekvenci) blokovi se izvršavaju redom, jedan za drugim, svaki tačno jednom. Ciklična struktura (petlja) ponavlja blokove: „ponovi 4 puta“ ima poznat broj prolaza, „ponavljaj zauvek“ traje dok se program ne zaustavi, a „ponavljaj dok je …“ ponavlja sve dok je uslov tačan, pa ako uslov nije tačan već na početku, blokovi se ne izvrše nijednom. Razgranata struktura bira put prema uslovu: „ako … onda“ izvršava blokove samo kad je uslov tačan, a „ako … onda … inače“ uvek izvršava tačno jedan od dva dela. Strukture se kombinuju, npr. grananje unutar petlje. Važno je šta je uvučeno: blok ispod grananja koji nije uvučen izvršava se uvek, a blok uvučen u ponavljanje izvršava se u svakom prolazu.

Uslovi, paran broj i spisak vrednosti

Uslov poredi vrednosti operatorima veće, manje i jednako. „Više od 100 poena“ je poeni > 100, a 100 nije veće od 100. Ako treba „140 ili više“, uslovi „visina > 140“ i „visina = 140“ spajaju se sa ili. Sa i moraju da budu tačna oba uslova, sa ili je dovoljan bar jedan, a ne obrće vrednost uslova. Paran broj ima ostatak 0 pri deljenju sa 2, a neparan ostatak 1; i 0 je paran broj. Za više vrednosti pod jednim imenom koristi se lista (spisak vrednosti), npr. imena svih učenika odeljenja: nove vrednosti dodaju se na kraj, a ponavljanje prolazi kroz sve elemente da bi izračunalo zbir, prosek ili najveću vrednost. Uslov „spisak sadrži odgovor“ proverava da li je upisano ime na spisku.

Greške u programu i testiranje

Logička greška postoji kada se program izvršava, ali ne radi ono što treba. Najčešće su pogrešan redosled blokova (lik se pomeri pre nego što kaže „Krećem!“), pogrešan broj ponavljanja ili ugao (tri stranice umesto kvadrata) i pogrešan uslov, naročito na granici: „> 50“ ne pušta tačno 50 poena. Česta greška je i postavljanje zbira na 0 unutar ponavljanja, pa se zbir u svakom prolazu poništava, kao i ponavljanje čiji uslov nikad ne postaje netačan, tj. beskonačna petlja. Greška se nalazi praćenjem programa korak po korak. Testiranje je pokretanje programa sa različitim unosima i poređenje sa očekivanim rezultatom; testira se svaka grana i granica uslova, npr. 9, 10 i 11, a posle svake ispravke program se ponovo testira. Uspešni testovi ne dokazuju da program radi za sve unose.

Ključni pojmovi

Ciklična struktura (petlja)

Struktura u kojoj se isti blokovi ponavljaju zadati broj puta ili dok je uslov tačan.

Razgranata struktura

Struktura u kojoj program prema uslovu bira koji će deo izvršiti, npr. ako … onda … inače.

Logička greška

Greška zbog koje se program izvršava, ali daje rezultat koji nije željeni.

Testiranje

Pokretanje programa sa različitim i graničnim unosima i poređenje dobijenog sa očekivanim rezultatom.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Kako program proverava da li je broj paran?

Proverava ostatak pri deljenju sa 2. Paran broj, pa i 0, ima ostatak 0, a neparan ostatak 1. Zato uz poruku „paran“ ide uslov da je ostatak jednak 0.

Kojim brojevima je najbolje testirati uslov „10 ili više“?

Brojem ispod granice, samom granicom i brojem iznad nje, npr. 9, 10 i 11. Greške se najčešće kriju baš na granici, kada je u uslovu „veće od“ umesto „veće ili jednako“.

Šta je beskonačna petlja?

Ponavljanje koje se nikad ne završava, jer uslov „ponavljaj dok je …“ nikad ne postaje netačan. Na primer, ako x počinje od 10, ponavlja se dok je x veće od 0, a u petlji se x povećava, x nikad neće stići do 0.

Pokreni kviz →