Stari Egipat — istorija za 5. razred

Gradivo za 5. razred

Civilizacija starog Egipta nastala je u dolini Nila, u severoistočnoj Africi. Grčki istoričar Herodot zapisao je da je Egipat „dar Nila“, jer su reka i njene godišnje poplave omogućavale zemljoradnju usred pustinje. U 5. razredu uči se kako je Egipat ujedinjen i uređen, ko je bio faraon, u šta su Egipćani verovali, zašto su gradili piramide i šta su nam ostavili: hijeroglife, papirus, kalendar i znanja iz matematike i medicine.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo povezuješ društvene slojeve sa njihovim ulogama i bogove sa onim sa čim su ih Egipćani povezivali, ređaš događaje iz egipatske istorije, razlikuješ Egipat od Mesopotamije i činjenicu od mita i računaš vekove i razmake između godina.

Učitavanje lokalnog napretka...

Nauči kroz epizode 14 kratkih epizoda · oko 11 min · pa onda kviz
Vežbaj stari Egipat →

Zašto vežbati stari Egipat na Spremku

Egipat se u 5. razredu uči zajedno sa Mesopotamijom i drugim državama Starog istoka, pa se pojmovi lako pomešaju: Nil i Eufrat, hijeroglifi i klinasto pismo, piramide i zigurati. Kviz ih namerno stavlja jedne pored drugih, a u zadacima sa kratkim prepričanim odlomcima, kao što su egipatska himna Nilu ili pouka o zanimanju pisara, vežbaš da iz izvora izvučeš zaključak. Uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje na srpskom, a kviz je besplatan i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Nil, Gornji i Donji Egipat

Nil teče od juga ka severu i uliva se u Sredozemno more, gde gradi deltu. Posle poplave na poljima je ostajao plodni mulj, a kanalima i nasipima Egipćani su vodu dovodili i do udaljenijih polja. Nazivi delova zemlje prate tok reke: Gornji Egipat je uzvodno, na jugu, a Donji Egipat nizvodno, na severu, u delti. Prema predanju, dve države ujedinio je vladar Menes, oko 3100. p. n. e., odnosno krajem IV milenijuma p. n. e. Prestonica Starog carstva bio je Memfis. Istorija Egipta deli se na Staro, Srednje i Novo carstvo.

Faraon i egipatsko društvo

Vladar Egipta bio je faraon. Egipćani su verovali da je božanskog porekla, pa je Egipat bio teokratska država, u kojoj se smatralo da vlast potiče od bogova. Ispod faraona bili su sveštenici i visoki činovnici, a najviši činovnik, faraonov prvi pomoćnik, bio je vezir. Pisari su znali da čitaju i pišu i vodili su zapise o porezima i zalihama, pa su bili cenjeni. Najbrojniji su bili seljaci, koji su davali deo uroda i radili na velikim poslovima države, a na dnu društva bili su robovi, najčešće ratni zarobljenici.

Verovanja, piramide i pismo

Egipćani su bili mnogobošci: Ra je bio bog Sunca, Oziris vladar zagrobnog sveta, Izida njegova žena, a Anubis, sa glavom šakala, čuvar mrtvih. Verovali su u zagrobni život, pa su tela umrlih čuvali od propadanja kao mumije. Piramide su bile grobnice faraona; najveća je Keopsova piramida u Gizi, iz vremena Starog carstva, a faraoni Novog carstva sahranjivani su u Dolini kraljeva. Egipćani su pisali hijeroglifima na papirusu. Hijeroglife je 1822. godine odgonetnuo Žan-Fransoa Šampolion, uz pomoć Rozetskog kamena, na kome je isti tekst zapisan i na grčkom. Iz Novog carstva poznati su faraon Ramzes II i kraljica Nefertiti. Aleksandar Makedonski osvojio je Egipat 332. p. n. e., a posle poraza Kleopatre Egipat je 30. p. n. e. postao rimska provincija.

Ključni pojmovi

Dar Nila

Herodotov izraz koji znači da je sav život u Egiptu zavisio od reke i njenih poplava.

Teokratija

Država u kojoj se veruje da vladareva vlast potiče od bogova, kao kod egipatskog faraona.

Rozetski kamen

Ploča sa istim tekstom zapisanim hijeroglifima, demotskim i grčkim pismom, ključ za čitanje hijeroglifa.

Kalendar od 365 dana

Egipatska godina imala je 12 meseci po 30 dana i još 5 dodatnih dana.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Zašto je Nil bio toliko važan za Egipat?

Egipat ima veoma malo kiše, a s obe strane uske doline Nila je pustinja. Godišnje poplave natapale su zemlju i ostavljale plodni mulj, pa je zemljoradnja bila moguća. Nil je bio i glavni put za plovidbu, a pustinje oko doline štitile su zemlju od napada.

Čemu su služile piramide?

Piramide su bile grobnice faraona. U njih je polagana faraonova mumija sa predmetima za koje se verovalo da će mu trebati u zagrobnom životu. Gradnja ogromnih piramida pokazuje da je država bila jaka i dobro organizovana.

Ko je odgonetnuo hijeroglife?

Francuski naučnik Žan-Fransoa Šampolion, 1822. godine. Pomogao mu je Rozetski kamen, pronađen 1799. godine, na kome je isti tekst zapisan hijeroglifima, demotskim pismom i grčkim pismom, koje su naučnici znali da čitaju.

Pokreni kviz →