Vek, milenijum i godine pre nove ere
Decenija traje 10 godina, vek (stoleće) 100 godina, a milenijum 1000 godina, odnosno 10 vekova. Nova era računa se od rođenja Isusa Hrista, prema hrišćanskom računanju. Godina 0 ne postoji: posle 1. godine p. n. e. odmah dolazi 1. godina n. e. Godine pre nove ere teku unazad, pa je veći broj stariji: 776. p. n. e. je starija od 44. p. n. e. Vek se određuje tako što se broju stotina doda 1: 1389. godina je u XIV veku, a 476. u V veku. Godine koje se završavaju sa 00 su poslednje godine veka: 1900. pripada XIX veku, a XXI vek je počeo 2001. godine. I vekovi pre nove ere teku unazad: V vek p. n. e. traje od 500. do 401. p. n. e.
Kako se računa razmak između dva događaja
Ako su oba događaja u istoj eri, manji broj se oduzima od većeg: od bitke kod Maratona 490. p. n. e. do bitke kod Salamine 480. p. n. e. prošlo je 10 godina, a od 395. do 476. godine 81 godina. Ako je jedan događaj pre nove ere, a drugi u novoj eri, godine se sabiraju i oduzima se 1, jer godina 0 ne postoji. Od ubistva Julija Cezara 44. p. n. e. do smrti Oktavijana Avgusta 14. godine prošlo je 44 + 14 − 1 = 57 godina, a ne 58.
Periodi prošlosti i kalendari
Prošlost se deli na praistoriju, stari vek, srednji vek, novi vek i savremeno doba. Praistorija traje od pojave prvih ljudi do pojave pisma krajem IV milenijuma p. n. e. Stari vek završava se padom Zapadnog rimskog carstva 476. godine. Kao kraj srednjeg veka uzima se pad Carigrada 1453. ili, u nekim udžbenicima, otkriće Amerike 1492, a savremeno doba u našim udžbenicima počinje krajem Prvog svetskog rata 1918. godine. Egipćani su imali kalendar od 365 dana, Gaj Julije Cezar uveo je julijanski, a papa Grgur XIII 1582. godine gregorijanski kalendar. Razlika između njih danas je 13 dana, pa pravoslavni Božić, 25. decembar po julijanskom kalendaru, pada 7. januara.