Rim od osnivanja do kraja Republike — istorija za 5. razred

Gradivo za 5. razred

Rim je nastao na Apeninskom poluostrvu, na brežuljcima uz reku Tibar, a prvi Rimljani bili su Latini. Prema predanju, grad je osnovan 753. p. n. e. i njime su prvo vladali kraljevi. Godine 509. p. n. e. Rimljani su proterali poslednjeg kralja i uspostavili republiku, koja je trajala do 27. p. n. e. Za to vreme Rim je od malog grada postao gospodar Sredozemlja.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš legendu o osnivanju Rima, uređenje Republike, borbu plebejaca i patricija, Punske ratove i kraj Republike u doba Julija Cezara, a zatim odmah prelaziš na pitanja. U kvizu biraš tačan odgovor, povezuješ ustanove sa njihovom ulogom i ličnosti sa onim po čemu su poznate, razlikuješ legendu od činjenice, ređaš događaje po redu i računaš vekove i godine pre nove ere.

Učitavanje lokalnog napretka...

Nauči kroz epizode 14 kratkih epizoda · oko 10 min · pa onda kviz
Vežbaj Rimsku republiku →

Zašto vežbati Rimsku republiku na Spremku

Pitanja prate redosled gradiva 5. razreda: posle stare Grčke i helenizma dolazi Rim od osnivanja do kraja Republike, a posle njega Rimsko carstvo. Svako pitanje ima objašnjenje na srpskom koje kaže i zašto su ostali odgovori netačni, pa lakše razlikuješ konzule od tribuna, Kanu od Zame i Cezara od Oktavijana. Pored pojmova i ličnosti vežbaš i ono što učenike najčešće zbunjuje: razliku između legende i činjenice, redosled događaja i računanje vekova i godina pre nove ere. Kviz je besplatan i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Osnivanje Rima i doba kraljeva

Prema legendi, Rim je osnovao Romul, koji je sa bratom blizancem Remom odrastao uz Tibar, a blizance je othranila vučica — zato je vučica postala simbol Rima. To je predanje: iz vremena osnivanja nema pisanih izvora, a godinu 753. p. n. e. izračunali su rimski pisci vekovima kasnije. Arheolozi potvrđuju samo da su na brežuljcima uz Tibar tada postojala naselja. Prema predanju, Rimom je vladalo sedam kraljeva, od Romula do Tarkvinija Oholog. Severno od Rima živeli su Etrurci, od kojih su Rimljani naučili gradnju lukova i svodova, a na jugu poluostrva bile su grčke kolonije.

Kako je bila uređena Rimska republika

Res publica znači „javna stvar“: državom ne upravlja jedan vladar po svojoj volji, nego službenici koje biraju građani. Na čelu su bila dva konzula, birana na godinu dana, da nijedan čovek ne bi imao svu vlast. Senat je bio veće najuglednijih Rimljana, koji su u njemu sedeli doživotno, a skupština građana birala je službenike i glasala o zakonima. Narodni tribuni štitili su plebejce i mogli su da izgovore veto („zabranjujem“). U vanrednim prilikama, kada je pretio težak rat, biran je diktator, sa punom vlašću na najviše šest meseci. Skraćenica SPQR znači „Senat i narod rimski“.

Patriciji, plebejci i robovi

Patriciji su bili potomci najstarijih i bogatih porodica i u početku su samo oni mogli da budu službenici i senatori. Plebejci — seljaci, zanatlije i trgovci — bili su slobodni ljudi koji su služili vojsku i plaćali porez, ali nisu imali ista prava. Borbom su izborili narodne tribune, zapisane zakone (Zakonik dvanaest tablica, sredina V veka p. n. e.) i pravo da postanu konzuli. Robovi nisu imali ni slobodu ni prava, a najviše ih je dolazilo iz ratova, kao zarobljenici. Najveći ustanak robova predvodio je Spartak u I veku p. n. e., a ugušila ga je rimska vojska.

Punski ratovi i Hanibal

Rim i Kartagina, koju su osnovali Feničani u severnoj Africi, vodili su tri Punska rata za vlast nad zapadnim Sredozemljem. Prvi rat počeo je oko Sicilije. U Drugom punskom ratu Hanibal je iz Španije, preko Pirineja i Alpa, sa vojskom i slonovima upao u Italiju i teško porazio Rimljane kod Kane, ali ga je Scipion kasnije pobedio kod Zame (202. p. n. e.). U Trećem ratu Kartagina je razorena (146. p. n. e.). Pobedom nad Kartaginom Rim je postao gospodar zapadnog Sredozemlja, a osvojene zemlje van Italije postale su provincije.

Kriza i kraj Republike

U I veku p. n. e. moćni vojskovođe imali su vojske odane sebi i borili su se za vlast, pa su izbili građanski ratovi. Gaj Julije Cezar, koji je sa Pompejem i Krasom činio Prvi trijumvirat, osvojio je Galiju, a prelaskom Rubikona 49. p. n. e. započeo građanski rat protiv Pompeja i senata. Posle pobede postao je doživotni diktator. Zaverenici, koji su se bojali da će vladati kao kralj, ubili su ga na martovske ide 44. p. n. e. Cezarov naslednik Oktavijan pobedio je Antonija i Kleopatru kod Akcijuma (31. p. n. e.), a kada je 27. p. n. e. od senata dobio ime Avgust, završila se Republika i počelo Rimsko carstvo.

Ključni pojmovi

Res publica

Latinski izraz za „javnu stvar“: državom ne upravlja jedan vladar, nego službenici koje biraju građani.

Konzuli

Dva najviša službenika Republike, birana na godinu dana; svaki je mogao da zaustavi odluku drugog.

Hanibal

Kartaginski vojskovođa koji je u Drugom punskom ratu sa slonovima prešao Alpe i pobedio Rimljane kod Kane.

Gaj Julije Cezar

Osvojio je Galiju, postao doživotni diktator i ubijen je 44. p. n. e.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Da li su Romul i Rem stvarno postojali?

Romul i Rem su likovi iz rimske legende. Rimljani su pričom o blizancima i vučici objašnjavali poreklo svog grada, a godinu 753. p. n. e. izračunali su njihovi pisci vekovima kasnije. Arheolozi potvrđuju samo da su na brežuljcima uz Tibar u to vreme postojala naselja. Zato se kaže da je Rim osnovan „prema predanju“.

Po čemu se Republika razlikuje od doba kraljeva?

U doba kraljeva Rimom je vladao jedan doživotni vladar. U Republici (509–27. p. n. e.) vlast je bila podeljena: na čelu su bila dva konzula birana na godinu dana, a uz njih su bili senat, skupština građana i narodni tribuni. Kralja više nije bilo.

Koliko je trajala Rimska republika?

Od 509. do 27. p. n. e., odnosno 482 godine. Pošto su obe godine pre nove ere, manji broj se oduzima od većeg: 509 − 27 = 482. Ovakvo računanje vežbaš i u kvizu.

Pokreni kviz →