Život na kopnu i pod zemljom — biologija za 5. razred

Gradivo za 5. razred

Na kopnu živim bićima preti isušivanje, vazduh ne nosi telo kao voda, a toplota se jako menja između dana i noći i između leta i zime. Pod zemljom je mrak, vlažno i tesno. U 5. razredu biologija objašnjava kojim osobinama su biljke i životinje prilagođene tim uslovima.

Na ovoj strani ukratko obnavljaš gradivo, a zatim vežbaš u kvizu. Tamo povezuješ osobine sa životinjom ili biljkom kojoj pripadaju, za svaki deo tela biraš čemu služi, razlikuješ prilagođenosti za život pod zemljom i na površini i tumačiš ogled sa kišnim glistama u kutiji sa tamnom i osvetljenom polovinom. Kviz je samo tekst: ogledi ostaju na času, a u kvizu se pitaju kroz cilj, uslov koji se menja i zaključak.

Učitavanje lokalnog napretka...

Vežbaj život na kopnu i pod zemljom →

Zašto vežbati život na kopnu i pod zemljom na Spremku

Najčešće greške u ovoj lekciji su svrstavanje slepog miša u ptice, mešanje krtice i rovca i uverenje da glista diše plućima. U kvizu povezuješ osobine sa slepim mišem, sovom ušarom, šumskim mravom i strižibubom, razlikuješ osobine krtice i rovca, za svaku osobinu biraš da li štiti od isušivanja ili od hladnoće i za ogled sa glistama određuješ šta mora biti isto u obe polovine kutije i šta rezultati pokazuju. Kviz prati gradivo biologije za 5. razred, uz svaki odgovor dobijaš objašnjenje na srpskom, a besplatan je i bez registracije.

Gradivo i objašnjenje

Kako se kopnena živa bića štite

Gola, vlažna koža se na suvom i suncu brzo isušuje. Insekti, kao strižibuba, imaju čvrst, suv pokrivač tela koji čuva telo od isušivanja i povreda, a krzno i perje štite od hladnoće. Većina kopnenih životinja ima jake noge koje drže telo iznad tla. Biljke štede vodu voštanom prevlakom na listovima i sitnim otvorima koji se po suši zatvore; smrča zimi zadržava uske iglice sa voštanom prevlakom, a hrast odbaci lišće. Hrast drži duboko i razgranato korenje, pa ga retko obori vetar. Livadarka posle košenja ponovo izraste jer raste iz donjeg dela, a gustim korenjem drži zemljište na padini. Divlju ružu trnje štiti od biljojeda, a šumska ljubičica cveta pre nego što drveće olista.

Životinje na kopnu: danju i noću

Srna od opasnosti beži na dugim, vitkim nogama, mačka se prikrada na mekim jastučićima, kokoška jakim nogama čeprka po zemlji, a čovek hoda uspravno na dve noge. Slepi miš je sisar koji leti kožnom opnom između dugih prstiju. Noću lovi insekte tako što ispušta zvuke i sluša kako se odbijaju, a zimu većina naših slepih miševa provede u zimskom snu. Sova ušara lovi noću: ima krupne oči okrenute napred, odličan sluh i meko perje koje joj omogućava tih let, a čuperci na glavi su samo pera. Šumski mravi žive u zajednici u mravinjaku od iglica i grančica i prate mirisni trag do hrane. Strižibuba dugim pipcima oseća mirise i dodir, a njene larve buše hodnike u drvetu.

Život pod zemljom

Pod zemljom je mrak, vlaga i tesni hodnici. Krtica kopa širokim, lopatastim prednjim nogama sa jakim kandžama. Oči su joj sitne i skrivene u krznu, nema spoljašnje uši, a telo je valjkasto, pa lako klizi kroz hodnik. Kratko krzno povija se i napred i nazad, pa se kreće u oba smera. Hranu, uglavnom kišne gliste i larve insekata, nalazi osetljivom njuškom. Rovac je insekt, ali i on ima široke prednje noge za kopanje: slična sredina dovodi do sličnih prilagođenosti i kod različitih grupa, kao belo krzno i belo perje u snegu. Kišna glista diše celom vlažnom kožom, pa na suvom ugine; svetlost oseća kožom, a hodnicima rastresa zemljište i čini ga plodnijim.

Ključni pojmovi

Isušivanje

Gubitak vode iz tela, najveća opasnost na kopnu, od koje štite suv pokrivač tela insekata, sluz gliste i voštana prevlaka lista.

Odjek kod slepog miša

Slepi miš u mraku ispušta zvuke i po njihovom odbijanju od insekata i prepreka nalazi plen.

Lopataste noge

Široke prednje noge sa jakim kandžama kojima krtica kopa hodnike pod zemljom.

Zimski san

Dugo mirovanje tokom zime na zaklonjenom mestu, kojim većina naših slepih miševa preživi vreme bez letećih insekata.

Najčešće greške

Pokreni kviz → Pogledaj povezane oblasti

Sledeći korak

Posle kratkog ponavljanja pokreni kviz, a zatim nastavi kroz povezane oblasti ili se vrati na razredni pregled.

Česta pitanja

Kako je krtica prilagođena životu pod zemljom?

Ima lopataste prednje noge za kopanje, sitne oči skrivene u krznu, valjkasto telo bez spoljašnjih ušiju i kratko krzno koje se povija na obe strane. Hranu nalazi osetljivom njuškom.

Kako slepi miš lovi u mraku?

Ispušta zvuke i sluša kako se odbijaju od insekata i prepreka. Tako i u potpunom mraku nalazi plen, a leti pomoću kožne opne između dugih prstiju.

Šta pokazuje ogled sa glistama u kutiji sa tamnom i osvetljenom polovinom?

Ako je zemlja u obe polovine jednako vlažna, a gliste se većinom skupe u tamnoj polovini, ogled pokazuje da gliste izbegavaju svetlost. Ako se istovremeno menjaju i svetlost i vlaga, uzrok se ne može znati. Posle ogleda gliste se vraćaju u vlažnu zemlju.

Pokreni kviz →